|
MARIJA BISTRICA
Iako se prvi puta spominje 1209, prava priča o Bistrici počinje oko 1545. godine kada je tadašnji župnik sklonio kip Bogorodice s malim Isusom pred Turcima iz Vinskog Vrha i zakopao ga u bistričku župnu crkvu sv. Petra i Pavla. Godine 1845. župnik Luka primjetio je neobično svijetlo uveče u crkvi i kada je drugi dan dao tamo kopati, pronašao je Marijin kip. 1650. godine je kip zazidan zbog ponovne turske opasnosti.
Na poticaj zagrebačkog biskupa Borkovića, 1684. godine, kip Bogorodice je ponovno pronađen i stavljen na glavni oltar župne crkve među kipove sv. Petra i Pavla, od tada počinju hodočašća.
Hrvatski sabor 1710. čini zavjet da će u bistričkoj crkvi podignuti veliki oltar od drva, pozlaćen i oslikan, a godine 1715. taj zavjet ispunjava.
Današnja crkva građena je između 1879. i 1882. godine prema nacrtima bečkog arhitekta Schmidta, a pod nadzorom Hermana Bolléa.
13.10.1998. Mariju Bistricu posjetio je tadašnji papa Ivan Pavao II i tom prilikom proglasio blaženim zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca.
|